• U cilju zadovoljavanja svojih potreba, čovek je u kratkom vremenskom periodu promenio svoju okolinu i na taj način uticao na čitavu biosferu.
• Za proizvodnju električne energije koriste se fosilna ili nuklearna goriva, hidropotencijal i drugi obnovljivi izvori, svaki sa specifičnim uticajem na životnu sredinu.
• Mnogi od lako dostupnih izvora su već potpuno iscrpljeni, a ako imamo u vidu rastuće svetske potrebe za energijom, fosilna goriva mogu biti potrošena u potpunosti u narednih 50 godina, što je veoma kratak period na vremenskoj skali čovečanstva. Uz to, nalazišta fosilnih goriva nisu pravilno raspoređena među nacijama, već se nalaze u specifičnim geografskim područjima. Ovo je jedan od najvećih razloga za izbijanje sukoba i nestabilnost na svetskoj političkoj sceni.
• Uz sve prethodno navedene činjenice, energija se i dalje nemilice koristi i rasipa. Potrošnja energije mora biti u skladu sa principima energetske efikasnosti. Efikasno korišćenje energije je racionalan i štedljiv pristup korišćenju energije, bez uticaja na kvalitet onog ko se pridržava pravila energetske efikasnosti.
• Osnovni princip energetske efikasnosti je da se koristi samo ona količina energije koja je potrebna!
• Svako od nas može da uradi nešto u promociji efikasnog korišćenja energije!
• Energetska efikasnost je u suštini efikasnije korišćenje postojeće količine energije. To konkretno znači da ćemo sa istom količinom energije povećati proizvodnju nečega, bolje ugrejati ili ohladiti kuću, duže se voziti svojim vozilom, itd.
• Obnovljivi izvori energije (voda, vetar, sunce, biomasa, geotermalni izvori) postaju važni i sve češći izvori energije u svetu. Za sada je učešće energije iz obnovljivih izvora 13,5%. Da li će biti tako i u našoj zemlji?
• Obnovljivi izvori bi pokrili 25% ukupne potrošnje. To je 25% manje uvežene nafte i toliko manje gasova izazivača efekta staklene bašte.
STANJE U SRBIJI
Srbija ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima energije. Udeo ovih izvora mogao bi da iznosi 10% nacionalne proizvodnje električne energije. Problem su ogromna početna ulaganja.
Srpska ekonomija je energetski veoma zahtevna – 2 do 3 puta više od EU. Industrija ima ogroman potencijal za poboljšanje energetske efikasnosti: tehnički od 28%, ekonomski od 18%.
Takođe, Srbija ima i veliku mogućnost poboljšanja energetske efikasnosti u domaćinstvu. Ispitivanja su pokazala da zgrade u Srbiji imaju ili jako lošu ili nikakvu izolaciju, kao i neefikasno grejanje. Primera radi, preko polovine domaćinstava za grejanje koristi 340 kWh/m2 što je za oko 4 puta više od proseka za zapadnu Evropu. Oko 60% domaćinstava koristi drvo i lignit kao glavni izvor energuje, 9% naftu i ugalj, a samo 16% domačinstava je povezano sa toplanama.
Najviše energije se troši na zagrevanje prostorija, ali tom prilikom najviše se gubi 35% preko zidova, 25% preko krovova 15% odlazi kroz zemlju, 10 % se gubi kroz prozore I vrata. Rešenje je bolja izolacija.
Efikasno korišćenje energije će:
• Smanjiti vaš raču za struju!
• Uštedeti određenu količinu energije!
• Poboljšati stanje naše ekonomije!
• Povećati konkuretnost domaće industrije na mešunarodnom nivou!
• Odložiti izgradnju novih proizvodnih kapaciteta!
• Smanjiti negativan uticaj na životnu sredinu i opasnost po zdravlje ljudi!
Direktiva Evropskog parlamenta 2006/32/EC između ostalog zahteva uštedu od najmanje 9% prosečne petogodišnje potrošnje energije do kraja 2016. godine.
Ušteda počinje od domaćinstva pojedinačno. Sa efikasnim korišćenjem energije osim više energije imaćemo i uštedu novca.
• Za proizvodnju električne energije koriste se fosilna ili nuklearna goriva, hidropotencijal i drugi obnovljivi izvori, svaki sa specifičnim uticajem na životnu sredinu.
• Mnogi od lako dostupnih izvora su već potpuno iscrpljeni, a ako imamo u vidu rastuće svetske potrebe za energijom, fosilna goriva mogu biti potrošena u potpunosti u narednih 50 godina, što je veoma kratak period na vremenskoj skali čovečanstva. Uz to, nalazišta fosilnih goriva nisu pravilno raspoređena među nacijama, već se nalaze u specifičnim geografskim područjima. Ovo je jedan od najvećih razloga za izbijanje sukoba i nestabilnost na svetskoj političkoj sceni.
• Uz sve prethodno navedene činjenice, energija se i dalje nemilice koristi i rasipa. Potrošnja energije mora biti u skladu sa principima energetske efikasnosti. Efikasno korišćenje energije je racionalan i štedljiv pristup korišćenju energije, bez uticaja na kvalitet onog ko se pridržava pravila energetske efikasnosti.
• Osnovni princip energetske efikasnosti je da se koristi samo ona količina energije koja je potrebna!
• Svako od nas može da uradi nešto u promociji efikasnog korišćenja energije!
• Energetska efikasnost je u suštini efikasnije korišćenje postojeće količine energije. To konkretno znači da ćemo sa istom količinom energije povećati proizvodnju nečega, bolje ugrejati ili ohladiti kuću, duže se voziti svojim vozilom, itd.
• Obnovljivi izvori energije (voda, vetar, sunce, biomasa, geotermalni izvori) postaju važni i sve češći izvori energije u svetu. Za sada je učešće energije iz obnovljivih izvora 13,5%. Da li će biti tako i u našoj zemlji?
• Obnovljivi izvori bi pokrili 25% ukupne potrošnje. To je 25% manje uvežene nafte i toliko manje gasova izazivača efekta staklene bašte.
STANJE U SRBIJI
Srbija ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima energije. Udeo ovih izvora mogao bi da iznosi 10% nacionalne proizvodnje električne energije. Problem su ogromna početna ulaganja.
Srpska ekonomija je energetski veoma zahtevna – 2 do 3 puta više od EU. Industrija ima ogroman potencijal za poboljšanje energetske efikasnosti: tehnički od 28%, ekonomski od 18%.
Takođe, Srbija ima i veliku mogućnost poboljšanja energetske efikasnosti u domaćinstvu. Ispitivanja su pokazala da zgrade u Srbiji imaju ili jako lošu ili nikakvu izolaciju, kao i neefikasno grejanje. Primera radi, preko polovine domaćinstava za grejanje koristi 340 kWh/m2 što je za oko 4 puta više od proseka za zapadnu Evropu. Oko 60% domaćinstava koristi drvo i lignit kao glavni izvor energuje, 9% naftu i ugalj, a samo 16% domačinstava je povezano sa toplanama.
Najviše energije se troši na zagrevanje prostorija, ali tom prilikom najviše se gubi 35% preko zidova, 25% preko krovova 15% odlazi kroz zemlju, 10 % se gubi kroz prozore I vrata. Rešenje je bolja izolacija.
Efikasno korišćenje energije će:
• Smanjiti vaš raču za struju!
• Uštedeti određenu količinu energije!
• Poboljšati stanje naše ekonomije!
• Povećati konkuretnost domaće industrije na mešunarodnom nivou!
• Odložiti izgradnju novih proizvodnih kapaciteta!
• Smanjiti negativan uticaj na životnu sredinu i opasnost po zdravlje ljudi!
Direktiva Evropskog parlamenta 2006/32/EC između ostalog zahteva uštedu od najmanje 9% prosečne petogodišnje potrošnje energije do kraja 2016. godine.
Ušteda počinje od domaćinstva pojedinačno. Sa efikasnim korišćenjem energije osim više energije imaćemo i uštedu novca.